Slatko voće nije uvijek bilo porijeklom iz naših zemljopisnih širina. Više o podrijetlu trešnje i njenom putu prema Europi možete saznati ovdje.
Trešnje (Prunus) su neizostavne, posebno ljeti. Mnogi se vjerojatno sjećaju sretnih dana djetinjstva penjanja na stabla trešanja, branja slatkih crvenih bisera i održavanja natjecanja u pljuvanju koštica trešnje. No, bakin ukusni pekmez od višanja i slasni žele od crvenog voća dva su prava klasika od višanja u kojima se uživa i danas. Ali trešnja nije uvijek bila kod kuće na našim srednjoeuropskim širinama - dapače, dobro poznato voće je čak daleko doguralo.
Koje je porijeklo trešnje?
Prava domovina trešnje je u Maloj Aziji u današnjoj Turskoj. Već 74. pr Rimski general po imenu Lucius Licinius Lucullus (117. pr. Kr.; † 56. pr. Kr.) donio je tamnocrveno voće iz lučkog grada Kerasus natrag u Italiju. Kažu da su preci današnjih slatkih trešanja (Prunus avium) živjeli oko ovog grada, koji se nalazi u sjeveroistočnoj Turskoj neposredno na Crnom moru i danas se zove Giresun, od 400. PRIJE KRISTA. da su bili kultivirani. Naime, istraživači su u naseljima od kamena pronašli koštice ptičje trešnje (Prunus avium subsp. avium), arhetip današnje trešnje. Starost - to je ono što trešnja važi za jednu od najstarijih voćnih biljaka u našoj povijesti.
Trešnja svoje ime duguje svom podrijetlu u gradu Kerasus - i to na mnogim jezicima. Na primjer, na španjolskom se zove "cereza", na francuskom "cerise" i na turskom "kiraz". Čak se i njemačka riječ "Kirsche" može pratiti do imena lučkog grada u to vrijeme.
Točno porijeklo višnje (Prunus cerasus), s druge strane, uglavnom je nepoznato: danas se pretpostavlja da je riječ o hibridu divlje trešnje sa stepska trešnja ( Prunus fruticosa), koja vjerojatno također dolazi iz Male Azije ili Balkana.
Otkad se trešnja nalazi u cijeloj Europi?
Kada je trešnja konačno stigla u Italiju, polako se proširila po cijelom europskom kontinentu. Zbog velikog utjecaja Rimljana i njihovog golemog utjecaja, širenje voća bilo je posebno povoljno. Danas je trešnja svojim istančanim okusom osvojila gotovo cijeli svijet i nadamo se da će nas i ovog ljeta očarati slatkim iskustvima.
Koje su sorte prvi put pronađene u Europi?
Od 16. stoljeća, slatke i kisele trešnje bile su raširene diljem Njemačke i s vremenom su se podijelile na brojne sorte i regionalne varijacije. Kaže se da je u 19. stoljeću postojalo 600 različitih sorti samo za slatke trešnje. Nažalost, mnoge od ovih izvornih sorti danas se više ne mogu pronaći. Jedna od najstarijih sačuvanih sorti trešanja je 'Big Black Knartle Cherry', koja se prvi put spominje 1540. godine i dolazi iz Francuske. I danas je jedna od najpopularnijih sorti trešanja - također se još uvijek uzgaja u Njemačkoj. Već 1794. spominje se i 'Najranija oznaka', što je čini jednom od najstarijih sorti trešanja u Njemačkoj. Zbog svoje osobito rane zrelosti, ima posebnu čast poslužiti kao početna sorta tjedna trešanja i time najaviti sezonu trešanja. Jedna od najstarijih trešanja porijeklom iz Njemačke je 'Büttnerova crvena hrskavica trešnja', koja je opisana još 1795.
U slučaju višanja, s druge strane, 'Schattenmorelle' nije samo popularan, već i isproban klasik - trešnja, koja potječe iz Francuske, opisana je još 1650. . 'Crvena majska trešnja', za koju kažu da postoji još od 19. stoljeća, u Njemačkoj je preživjela do danas zahvaljujući osvježavajućem slatko-kiselkastom okusu, iako se rijetko uzgaja. Druga, doduše nešto mlađa trešnja porijeklom iz Njemačke je 'Heimanns Rubinweichsel' - sorta iz 1920. i danas je popularna, posebno zbog otpornosti na bolest Monilia.