Koromač se može uzgajati kao lukovičasti komorač, divlji komorač i začinski komorač za cvijeće i sjemenke. Predstavljamo sorte i dajemo pregled najboljih sorti komorača.

Vrtni komorač (Foeniculum vulgare ssp. vulgare) postoji u tri različite varijante: divlji komorač ili gorki komorač (Foenicum vulgare var. vulgare), slatki komorač, također poznat kao rimski komorač ili začinski komorač (Foeniculum vulgare var. dulce) i biljni komorač (Foeniculum vulgare var. azoricum). U kuhinji se povrtni koromač, koji se zbog svoje strukture naziva i lukoviti komorač ili lukovičasti komorač, obično koristi cijeli. Divlji komorač i začinski komorač koriste se kao začin za kruh, u slasticama, čajevima i kao lijekovi, primjerice kod probavnih tegoba. U ovom članku saželi smo najbolje sorte komorača i njihova svojstva za vas.
Usporedba slatkog komorača, divljeg komorača i slatkog komorača
Povrtni komorač | Koromač | Divlji komorač |
Foeniculum vulgare var. azoricum | Foeniculum vulgare var. dulce | Foeniculum vulgare var. vulgare |
Upotreba gomolja | Upotreba sjemenki | Upotreba cijele biljke |
Kao povrće, kuhano ili sirovo | Začin, čaj, lijek | Začin, čaj, lijek |

Sorte komorača: divlji komorač
Višegodišnji divlji komorač nije samo bliski srodnik anisa (Pimpinella anisum), kima (Carum carvi) i kopra ( Anethum graveolens), ali i arhetip današnjih sorti vrtnog komorača. Dolazi s područja Mediterana na Bliski istok i već je u antičko doba bio cijenjen kao začin i lijek. U to vrijeme uglavnom se koristio za aromatiziranje kruha i vina te za liječenje probavnih tegoba. On hoćetakođer poznat kao gorki komorač i tvori samo vrlo mali gomolj. Biljke koje su visoke i do 150 cm su višegodišnje i svakog proljeća iznova niču. Danas se divlji komorač uzgaja zbog sjemenki koje su aromatičnije u odnosu na kultivirani komorač i gotovo oporog okusa, slično kao sladić. Gorki komorač je dobio ime po fenčonu nalik kamforu i gorkog okusa koji se nalazi u sjemenkama, a koji ima antibakterijski i okrepljujući učinak. Osušeni, žuti, slatki i začinjeni cvjetovi komorača također se mogu koristiti kao ljekovito bilje. Nazivaju se "pelud komorača".

Koromač
Začinski komorač je kultivirani oblik s fokusom na proizvodnju brojnih, krupnih i aromatično-slatkih sjemenki. Začinski komorač je komorač bez stvaranja gomolja, budući da biljka cvjeta izravno. Zbog okusa sjemenki i listova, začinski komorač nazivaju i slatki komorač. Koristi se u čajevima, kao začin za meso, ribu i salatu te kao lijek, primjerice kod želučanih tegoba. Danas se uglavnom uzgaja u Francuskoj, jer su potrebna duga i topla ljeta da bi sjemenke sazrijele. Za ljubitelje vrtlara uzgoj začinskog komorača posebno je atraktivan jer je biljka robusna i jednostavna za njegu. Zbog svoje otpornosti na mraz, dobro preživljava zimu kod nas. Cvatovi također odaju intenzivan miris i privlače brojne kukce za oprašivanje. Predstavljamo najbolje sorte komorača za uzgoj u vlastitom vrtu:
- 'Dulce': Slatki komorač s jakim stabljikama i nježno perastim, zelenim lišćem. Dvogodišnje biljke, koje su visoke i do 200 cm, razvijaju brojne aromatične sjemenke komorača osim listova slatkog okusa.
- 'Finocchio': Dvogodišnji, zeleni začinski komorač s aromatičnim, slatkim listovima i sjemenkama. Sorta se voli razmnožavati sijanjem u gredicu.
- 'Magnafena': Snažna sorta komorača sa sjajnim, tirkizno zelenim lišćem i vrlo velikim sjemenkama. Biljke dosežu visinu od 80 cm i tako ostaju prilično male i kompaktne.

- 'Purpureum': Brončani komorač s brončanim do bakreno smeđim listovima. Ovaj dvogodišnji višegodišnji komorač može narasti do visine od 200 cm i razmnožava se samosjetvom ako se ne ubere brojna sjemenapostati.
- 'Rubrum': Brončani komorač s visinom rasta od 150 - 200 cm i zelenim listovima s nježnom brončanom bojom. Raznolikost tvori velike, mirisne kišobrane cvjetova, koji često proizvode samo nekoliko sjemenki.
- 'Smokey': Smeđi komorač s posebno slatkim lišćem. Bakreni komorač, visok do 150 cm, pouzdano je izdržljiv i višegodišnji.
- 'Steinschreiber': Slatki komorač, koji daje sjeme koje se može ubrati u prvoj godini ako se posije rano u proljeće. Biljke, koje su visoke do 200 cm, tjednima služe kao produktivna pčelinja paša.

Sorte koromača od povrća
Najpoznatiji je vjerojatno biljni komorač. Karakteriziraju ga snažno zadebljani, bijelo-zeleni gomolji klica. Povijesno gledano, slatki komorač je najmlađi. Nastao je križanjem različitih divljih sorti komorača. Danas se uzgaja u velikim dijelovima svijeta i može se uživati sirovo u salatama, ali i kuhano na pari, pečeno ili kuhano.
Brojne sorte komorača razlikuju se uglavnom po vremenu berbe i u kategorijama "otporan na bolove" ili "neotporan na bolove". Za klimu u Njemačkoj preporučamo korištenje samo sorti otpornih na vijke. Ove prve godine nemaju tendenciju formiranja cvijeta umjesto debele kukolje. Brojne sorte slatkog komorača otporne na udarce sada su dostupne za uzgoj:

- 'Di Firenze': Ova stara talijanska sorta stvara aromatične, velike gomolje, ali je nažalost manje otporna na udarce od današnjih sorti. Stoga je prikladan samo za jesenski uzgoj.
- 'Finale': Sorta otporna na šrafove dobro je prikladna za rani uzgoj. Lukovice su okrugle, čvrste i guste, dobre veličine, visokog prinosa i aromatičnog okusa.
- 'Fino': Ova izuzetno otporna sorta uvjerava bujnim, svijetlo bijelim gomoljima. Može se uzgajati rano u godini i dobrog je okusa.
- ‘Montebianco‘: Ova rano do srednje zrela, široko zaobljena sorta komorača gomolja za jesensku berbu. Od sjetve do žetve prođe 90 - 110 dana.

- 'Orazio F1': Hibridna sorta s ujednačenom veličinom, debelim, zaobljenim gomoljima. Jedva se lignificirajuikad i može se ubrati kao mini komorač ili odrasli slatki komorač.
- 'Savršenstvo': Ova sorta komorača prilično otporna na šrafove ima lijepo oblikovane, bijele, ravno okrugle gomolje. Preporučuje se za rani uzgoj i jesensku berbu.
- ‘Preludio F1’: Hibridna sorta iz Italije sa srednjim, okruglim, bijelim gomoljima. Sorta otporna na vijke prikladna je za sadnju od svibnja do kolovoza.

- 'Romanesco': Rano sazrijeva sorta komorača iz okolice Rima s velikim, debelim lukovicama klica težine do 400 g. Biljke dosežu visinu od oko 60 cm.
- ‘Rondo F1‘: Hibridnu sortu otpornu na šrafove za ljetnu i jesensku berbu karakterizira visok prinos i intenzivan okus gomolja.
- 'Selma': Sorta otporna na šrafove brzo raste s velikim gomoljima. Također se odlikuje visokim prinosom tijekom ljeta i finim okusom.
Nakon odabira pravih sorti komorača, vrijeme je za sjetvu i sadnju. Više o uzgoju komorača u vlastitom vrtu možete pročitati u našem posebnom članku.