Koromač se može uzgajati kao lukovičasti komorač, divlji komorač i začinski komorač za cvijeće i sjemenke. Predstavljamo sorte i dajemo pregled najboljih sorti komorača.

Sjemenke
Koromač nudi različite namjene

Vrtni komorač (Foeniculum vulgare ssp. vulgare) postoji u tri različite varijante: divlji komorač ili gorki komorač (Foenicum vulgare var. vulgare), slatki komorač, također poznat kao rimski komorač ili začinski komorač (Foeniculum vulgare var. dulce) i biljni komorač (Foeniculum vulgare var. azoricum). U kuhinji se povrtni koromač, koji se zbog svoje strukture naziva i lukoviti komorač ili lukovičasti komorač, obično koristi cijeli. Divlji komorač i začinski komorač koriste se kao začin za kruh, u slasticama, čajevima i kao lijekovi, primjerice kod probavnih tegoba. U ovom članku saželi smo najbolje sorte komorača i njihova svojstva za vas.

Usporedba slatkog komorača, divljeg komorača i slatkog komorača

Povrtni komoračKoromačDivlji komorač
Foeniculum vulgare var. azoricumFoeniculum vulgare var. dulceFoeniculum vulgare var. vulgare
Upotreba gomoljaUpotreba sjemenkiUpotreba cijele biljke
Kao povrće, kuhano ili sirovoZačin, čaj, lijekZačin, čaj, lijek
Divlji komorač ima jaču aromu od kultiviranih sorti

Sorte komorača: divlji komorač

Višegodišnji divlji komorač nije samo bliski srodnik anisa (Pimpinella anisum), kima (Carum carvi) i kopra ( Anethum graveolens), ali i arhetip današnjih sorti vrtnog komorača. Dolazi s područja Mediterana na Bliski istok i već je u antičko doba bio cijenjen kao začin i lijek. U to vrijeme uglavnom se koristio za aromatiziranje kruha i vina te za liječenje probavnih tegoba. On hoćetakođer poznat kao gorki komorač i tvori samo vrlo mali gomolj. Biljke koje su visoke i do 150 cm su višegodišnje i svakog proljeća iznova niču. Danas se divlji komorač uzgaja zbog sjemenki koje su aromatičnije u odnosu na kultivirani komorač i gotovo oporog okusa, slično kao sladić. Gorki komorač je dobio ime po fenčonu nalik kamforu i gorkog okusa koji se nalazi u sjemenkama, a koji ima antibakterijski i okrepljujući učinak. Osušeni, žuti, slatki i začinjeni cvjetovi komorača također se mogu koristiti kao ljekovito bilje. Nazivaju se "pelud komorača".

Sjemenke i cvjetovi divljeg komorača, takozvani "pelud komorača", jestivi su

Koromač

Začinski komorač je kultivirani oblik s fokusom na proizvodnju brojnih, krupnih i aromatično-slatkih sjemenki. Začinski komorač je komorač bez stvaranja gomolja, budući da biljka cvjeta izravno. Zbog okusa sjemenki i listova, začinski komorač nazivaju i slatki komorač. Koristi se u čajevima, kao začin za meso, ribu i salatu te kao lijek, primjerice kod želučanih tegoba. Danas se uglavnom uzgaja u Francuskoj, jer su potrebna duga i topla ljeta da bi sjemenke sazrijele. Za ljubitelje vrtlara uzgoj začinskog komorača posebno je atraktivan jer je biljka robusna i jednostavna za njegu. Zbog svoje otpornosti na mraz, dobro preživljava zimu kod nas. Cvatovi također odaju intenzivan miris i privlače brojne kukce za oprašivanje. Predstavljamo najbolje sorte komorača za uzgoj u vlastitom vrtu:

  • 'Dulce': Slatki komorač s jakim stabljikama i nježno perastim, zelenim lišćem. Dvogodišnje biljke, koje su visoke i do 200 cm, razvijaju brojne aromatične sjemenke komorača osim listova slatkog okusa.
  • 'Finocchio': Dvogodišnji, zeleni začinski komorač s aromatičnim, slatkim listovima i sjemenkama. Sorta se voli razmnožavati sijanjem u gredicu.
  • 'Magnafena': Snažna sorta komorača sa sjajnim, tirkizno zelenim lišćem i vrlo velikim sjemenkama. Biljke dosežu visinu od 80 cm i tako ostaju prilično male i kompaktne.
Začinski
Koromač daje cvijeće u prvoj godini ako se posije rano
  • 'Purpureum': Brončani komorač s brončanim do bakreno smeđim listovima. Ovaj dvogodišnji višegodišnji komorač može narasti do visine od 200 cm i razmnožava se samosjetvom ako se ne ubere brojna sjemenapostati.
  • 'Rubrum': Brončani komorač s visinom rasta od 150 - 200 cm i zelenim listovima s nježnom brončanom bojom. Raznolikost tvori velike, mirisne kišobrane cvjetova, koji često proizvode samo nekoliko sjemenki.
  • 'Smokey': Smeđi komorač s posebno slatkim lišćem. Bakreni komorač, visok do 150 cm, pouzdano je izdržljiv i višegodišnji.
  • 'Steinschreiber': Slatki komorač, koji daje sjeme koje se može ubrati u prvoj godini ako se posije rano u proljeće. Biljke, koje su visoke do 200 cm, tjednima služe kao produktivna pčelinja paša.
Purpureum
Brončani komorač 'Purpureum' tvori atraktivno, crveno-smeđe i zeleno lišće

Sorte koromača od povrća

Najpoznatiji je vjerojatno biljni komorač. Karakteriziraju ga snažno zadebljani, bijelo-zeleni gomolji klica. Povijesno gledano, slatki komorač je najmlađi. Nastao je križanjem različitih divljih sorti komorača. Danas se uzgaja u velikim dijelovima svijeta i može se uživati sirovo u salatama, ali i kuhano na pari, pečeno ili kuhano.

Brojne sorte komorača razlikuju se uglavnom po vremenu berbe i u kategorijama "otporan na bolove" ili "neotporan na bolove". Za klimu u Njemačkoj preporučamo korištenje samo sorti otpornih na vijke. Ove prve godine nemaju tendenciju formiranja cvijeta umjesto debele kukolje. Brojne sorte slatkog komorača otporne na udarce sada su dostupne za uzgoj:

Koromač 'Finale' oblikuje guste, čvrste lukovice
  • 'Di Firenze': Ova stara talijanska sorta stvara aromatične, velike gomolje, ali je nažalost manje otporna na udarce od današnjih sorti. Stoga je prikladan samo za jesenski uzgoj.
  • 'Finale': Sorta otporna na šrafove dobro je prikladna za rani uzgoj. Lukovice su okrugle, čvrste i guste, dobre veličine, visokog prinosa i aromatičnog okusa.
  • 'Fino': Ova izuzetno otporna sorta uvjerava bujnim, svijetlo bijelim gomoljima. Može se uzgajati rano u godini i dobrog je okusa.
  • ‘Montebianco‘: Ova rano do srednje zrela, široko zaobljena sorta komorača gomolja za jesensku berbu. Od sjetve do žetve prođe 90 - 110 dana.
Sorta komorača 'Fino' otporna je na šrafove i može se uzgajati početkom godine
  • 'Orazio F1': Hibridna sorta s ujednačenom veličinom, debelim, zaobljenim gomoljima. Jedva se lignificirajuikad i može se ubrati kao mini komorač ili odrasli slatki komorač.
  • 'Savršenstvo': Ova sorta komorača prilično otporna na šrafove ima lijepo oblikovane, bijele, ravno okrugle gomolje. Preporučuje se za rani uzgoj i jesensku berbu.
  • ‘Preludio F1’: Hibridna sorta iz Italije sa srednjim, okruglim, bijelim gomoljima. Sorta otporna na vijke prikladna je za sadnju od svibnja do kolovoza.
Lukovice klica sorte komorača 'Romanesco' mogu doseći težinu do 400 g
  • 'Romanesco': Rano sazrijeva sorta komorača iz okolice Rima s velikim, debelim lukovicama klica težine do 400 g. Biljke dosežu visinu od oko 60 cm.
  • ‘Rondo F1‘: Hibridnu sortu otpornu na šrafove za ljetnu i jesensku berbu karakterizira visok prinos i intenzivan okus gomolja.
  • 'Selma': Sorta otporna na šrafove brzo raste s velikim gomoljima. Također se odlikuje visokim prinosom tijekom ljeta i finim okusom.

Nakon odabira pravih sorti komorača, vrijeme je za sjetvu i sadnju. Više o uzgoju komorača u vlastitom vrtu možete pročitati u našem posebnom članku.

Kategorija: