U mnogim zemljama EU-a (npr. u Njemačkoj) propis o usklađivanju sjemena promatran je kritički i na kraju odbijen u cijeloj EU.
Zapravo odložena i proglašena neuspjehom, propis EU o sjemenu nije dostupan od 2014. No, ostaje otvoreno pitanje planira li EU nove zakonske promjene prema ujednačenim i strožim propisima o sortama. Budući da je već postojao nedostatak transparentnosti s prvom europskom uredbom o sjemenu, propis EU o sjemenu 2.0 možda je već u izradi.
Kakva je bila uredba EU o sjemenu?
Pored suštinskih ciljeva, nova uredba o sjemenu trebala bi prije svega osigurati da je samo uredba EU pravno valjana u svakoj zemlji EU. Nacionalni zakoni postali bi nevažeći i morali bi ustupiti mjesto zahtjevima EU. U biti, nova uredba bi značila strožiju registraciju sorti, što bi rezultiralo većom birokracijom i skupljim odobrenjima sorti.
Pogotovo stare sorte koje više nisu ekonomski važne bile bi ugrožene. Obvezna registracija ovih sorti jednostavno bi bila preskupa, zbog čega je postojala opasnost da mnoge sorte jednostavno nestanu, a da se uzgaja samo nekoliko modernih sorti. Osim osiromašenja raznolikosti sorti, postojala je i bojazan da bi velike uzgojne tvrtke poput Monsanta ili Bayera mogle dodatno proširiti svoj monopolski položaj. Jer mali uzgajivači teško da bi mogli financirati nove prepreke u odobravanju sorti. Iako bi također trebale postojati iznimke za male uzgajivače i hobi vrtlare, one su ponekad bile formulirane više nego nejasno.
Europska regulacija sjemena za sada nije uspjela
Nakon što je u svibnju 2013. objavljen prijedlog nove uredbe EU o sjemenu, pljuštale su kritike. Osim brojnih ekoloških udruga, političara i drugih nevladinih organizacija, mnogi poljoprivrednici također su zauzeli stav protiv nove regulative na razini cijele EU. Provedena kampanja protiv EU regulative o sjemenukonačno voće. U ožujku 2014. Europski parlament jasno je odbio prijedlog Komisije EU sa 650 glasova za i 15 glasova za. Dakle, pravilnik za sada više nije na razmatranju i stara pravna situacija ostaje na snazi.
U Njemačkoj, na primjer, stavljanje na tržište novih sorti regulirano je njemačkim Pravilnikom o sjemenu i Zakonom o prometu sjemena. Jesu li ti zakoni možda i suvišni i treba li uopće kontrolirati odobrenja sorti? Smatramo da je potpuno ispravno testirati nove sorte. Jer osim otpornosti, prinosa i bolje prilagodbe na klimatske ekstreme, nove sorte moraju biti i sigurne. U privatnom vrtu brzo se može dogoditi da se kultivirana bundeva i ukrasna bundeva neprimjetno ukrste. Novostvoreni soj tada može ponovno proizvesti potencijalno smrtonosni kukurbitacin. S komercijalno uzgojenim sojem, možete biti sigurni da se ovaj toksin neće proizvoditi.
Ostaje za vidjeti hoće li stari zakoni ostati na snazi ili će Komisija EU u bliskoj budućnosti poduzeti novi potez. U svakom slučaju, nastavit ćemo pomno pratiti temu i obavještavati vas.